Poeta ludens i poetična moć jezika

Odjel za književnost MH 2. srpnja organizirao je susret u povodu 20. obljetnice smrti Ivana Slamniga. Na početku susreta prisutne je pozdravila Lahorka Plejić Poje, pročelnica Odjela za književnost MH. Potom je riječ prepustila Cvijeti Pavlović, koja je istaknula da je Slamnig bio jedan od najistaknutijih aktera kasnoga modernizma. Zahvalila je kolegama komparatistima što su se odazvali na njezin poziv da obilježe obljetnicu Slamnigove smrti.

Tomislav Brlek govorio je o pjesmi Bukoličnom trijeznom čitaocu. U toj se pjesmi, razložio je, može vidjeti višestruka motivacija pojedinih elemenata, od leksičkih, fonetskih, preko metričkih i stilističkih, pa sve do poetičkih, koji su u službi semantičke nerazrješivost pjesme kao cjeline. Nestajanje onoga što se predstavlja bila je temeljna nit vodilja Brlekove analize pjesme. Jedan je od ključeva razumijevanja te Slamnigove pjesme misao da poeziju određuje njezina sposobnost pokazivanja moći jezika sama, a to prije svega možda zauvijek fiksira nestajanje onoga što se predstavlja.

Kristina Grgić govorila je o radiodrami Cezario. Slamniga je kod radiodrame posebno zaintrigirala auditivnost koja je otvarala veliki prostor imaginaciji, a sklonost prelaženja različitih granica obilježje je koje ju dobro oprimjeruje. Svoje izlaganje Kristina Grgić zaključila je Slamnigovom tezom o umjetniku kao dugoročnom zabavljaču.

Slaven Jurić govorio o pjesmi Ako li je nešto nešto. Kazao je da je ključ za ulazak u Slamnigove pjesme dvostruki citat. Jedan od njih je metrički, a to je u ovoj pjesmi sesta rima. Svjetlost kao pobjedonosno načelo na kraju ove pjesme dolazi od razlike i stvara razliku, pri čemu pjesma završava dvosmislenošću.

Slaven Jurić izlaganje je simbolično zaključio citirajući Zorana Kravara: „Lirski subjekti Slamnigovih pjesama, pripovjedači i likovi njegovih novela ili drama uglavnom djeluju u smjeru suprotnom od društvene i sistemske gravitacije: oni svojim iskazima ili radnjama dovode u pitanje idealističke mitove, a svoju duševnost oblikuju u vidljivu raskoraku s odgojno sankcioniranim idealom ispravna građanina. Slamnig je uporan govornik nonkonformizma i individualne različitosti.“